Nastavnik srpskog jezika i književnosti u Gimnaziji u Lebanu i Medicinskoj školi u Leskovcu
Nastavnik tehničkog i informatičkog obrazovanja u OŠ "Vladislav Ribnikar" u Beogradu
Prijave za 2018. godinu za Najbolje edukatore su zatvorene. Konkurs za Najbolje edukatore za 2019. godinu biće otvoren u aprilu mesecu.
Ana Marković je profesor fizike,radi u Prvoj kragujevačkoj gimnaziji u Kragujevcu, koja je odlukom Vlade Republike Srbije proglašena za školu od posebnog nacionalnog interesa.
Specifičnost u njenom radu je što učenje na redovnoj nastavi i vannastavnim aktivnostima pokušava da pretvori u kreativno,,druženje” kroz koje se uči. Obrazovne igre, aktivno učenje, integrisana i projektna nastava uz upotrebu savremene tehnologije i mobilnih telefona, kroz konstantno medjupredmetno povezivanje, sastavni su deo njenog rada.
Idejni je tvorac i realizator projekata i aktivnosti vezanih za Festivala nauke i Park nauke u svojoj školi. Inicijator je i nosilac promena u obrazovanju i radu sa učenicima a svojom pozitivnom energijom inspiriše i pokreće sve u svom okruženju. Dobitnik je mnogih priznanja i nagrada za uspehe svojih učenika na raznim takmičenjima kao i za popularizaciju nauke od strane Centar za Promociju nauke. Kao jedan od 20 nastavnika na nivou Srbije boravila je i CERN-u u okviru programa obuke nastavnika Serbian Teacher Programme.
Izuzetno je motivisana za rad, spremna na nove izazove i celoživotno učenje. Razume emocije i probleme sa kojim se učenici suočavaju ali se trudi da im pokaže kako u znanju leži moć, pri čemu ih podstiče da razviju svoje najveće potencijale i postanu odgovorni građani.
Posvećena je svom poslu, visoko motivisana i predana radu, studiozna i odgovorna. Smatra da je biti učitelj jedno od najizazovnijih, najodgovornijih i najlepših zanimanja. I da se deset puta rodi, deset puta bi bila učiteljica.
Borac je za očuvanje zdrave planete. Od 2005. rukovodilac je ekološke sekcije sa kojom je osvajala nacionalne i međunarodne nagrade i priznanja. Podstiče učenje i igru na otvorenom.
Kroz ogledne i ugledne časove pokreće nastavnike da koriste IKT. Realizuje obuke zainteresovanim kolegama za rad u Web 2.0 alatima. Oslonac je svojim đacima tokom prvih koraka u svetu programiranja. Inovativna je i kreativna. Dobitnik je nagrada na konkursu „Digitalni čas“ i Best Training Event tokom All Digital Week 2019. Svoje radove, kao primere dobre prakse, prezentovala je na Saboru učitelja RS i konferenciji „Nove tehnologije u obrazovanju“ (štandu MPNTR-a). Jedan je od nekolicine „Edu heroja“ koji upotrebljava DFC metodologiju, a sa svojim učenicima, superherojima lokalne zajednice, učestvovaće na I CAN Globalnom dečjem samitu 2019 u Rimu.
Realizuje onlajn zajedničke časove sa kolegama. Dobitnik je četiri Nacionalne i šest Evropskih oznaka kvaliteta za izuzetnost rada u eTwinning projektima. Organizuje mnogobrojne vannastavne aktivnosti i projekte u okviru Međunarodnog programa Dreamdo Schools. Njena učionica je maštaonica. Podstiče učenike da sanjaju, veruju u svoje snove i ostvaruju ih.
Kontinuirano se stručno usavršava. Koordinator je više školskih timova i predsednik Školskog odbora. Autor je dva sajta i nekoliko blogova. Sa učenicima je pokrenula e-časopis Biljini školarci. Član je udruženja IT: Mreže za e-inkluziju u Evropi, Instituta za moderno obrazovanje, DUB-a.
Rad u školi mu omogućava da na što kreativniji, inovativniji i produktivniji način iscrpi polje mogućeg. Veruje da školu, koja odgađa život, treba približiti životu, a životne situacije koristiti kao najbolje primere za obrazovanje i vaspitanje mladih ljudi. Kroz nastavne i vannastavne aktivnosti nastoji da pokaže kolika moć i kreativnost leži u učenicima – koliko snage i lepote.
Neprestano podstiče kreativni potencijal kod mladih kako bi osvestili da su neko i nešto, a ne niko i ništa, jer nose ogromnu energiju i talenat.
Osnovao je pri Gimnaziji Teatar „Gimnazijalac” koji godinama zaredom osvaja brojna priznanja na festivalima u zemlji i regionu.
Rad u Teatru mu omogućava da se neprestano usavršava i istražuje, a samim tim i da bolje upozna učenike i uspostavi kvalitetniji odnos sa njima. Baveći se školskim pozorištem jasnije sagledava svu složenost nastavničkog posla i izazove na koje nailazi. Smatra da je važno za nastavni proces da učenici, nastavnici i roditelji saslušaju jedni druge, da poveruju u dobrotu, i da dobro osnaže i motivišu. Veruje učenicima i oni veruju njemu, nisu suprotsavljene strane – već su tim.
Učenike uči da se i od posrtanja raste; da treba da osnaže jedni druge i budu bolji ljudi; da se oslone na druge, da drugome veruju i da sarađuju sa drugima; i ono najvažnije – da pročiste sebe i u sebi pronađu prostor za druge i drugačije. Srećan učenik jeste krajnji cilj njegovog traganja.
Osnivač je smotre Školska scena Srbije.
Časovi matematike, nastavnice Dušice Marković, u Osnovnoj školi Stefan Nemanja, poput kakvog eksperimenta, potvrđuju relativnost vremena. Interval od 45´, u subjektivnom doživljaju učenika i nastavnika traje mnogo kraće i ispunjen je radošću uzajamnog emotivnog rasta i podsticanja na razmišljanje, otkrivanje, dedukciju… „Ozbiljni matematičari“, sa puno ljubavi i interesovanja, uče jezik matematike i procese kognicije kroz inovativnu konstrukciju časa na originalnoj metodološkoj bazi. Alegorijska priča, NT metoda, Metoda šest šešira za razmišljanje, su neke teme strukturirane u didaktičko-metodičkom priručniku, Pouzdani savetnik, koji sadrži pojašnjenja inovativnih komponenti obrazovnog procesa.
Radove je publikovala u stručnim časopisima (Nastavi matematike, Prosvetnom pregledu…), u zbornicima radova (Srpske akademije nauka i umetnosti, Mense Srbije, Pedagoškog zavoda Vojvodine, Društva matematičara Srbije, Centra za karijerno vođenje – Euroguidance…), u bazama radova (ZUOV-a, Kreativne škole, Digitalnog časa, Obrazovanja za prava deteta, Bugarsko–srpska mreža inovativnog pbrazovanja…), na sajtu Instituta za moderno obrazovanje, kroz učešće i izlaganje na međunarodnim konferencijama (SANU, Mense Srbije, Pedagoškog zavoda Vojvodine…), kroz prezentaciju primera dobre prakse na Saboru učitelja Srbije (koautor) i Edukinom zborniku radova – Čas za ugled.
Realizator je više uglednih i oglednih časova na republičkom nivou (deo aktivnosti međunarodnih projekata: ZUOV, BISIT. NET, UNICEF, MARCH, CPN…) i pokretač učešća najboljih matematičara škole na međunarodnom takmičenju u Vidinu od 2016. godine. Kao osnivač Kluba istraživača matematičke riznice, sa učenicima i roditeljima realizovala je niz autorskih projekata.
Član je EPOK tima Srbije, ima stručno zvanje – samostalni pedagoški savetnik, zastupljena je u Leksikonu stvaralaca preduniverzitetskog obrazovanja i autor zbirke pesama Timotej i Pitagora – trolisna pesma.
Na posao dolazi s radošću i entuzijazmom, pa je taj odnos prema školi i učenju prenela i na svoje učenike. Ona je ohrabrujići, topli autoritet koji kod svakog učenika prepozna ono u čemu je najbolje i podstiče ga da time doprinese zajednici. Smatra da decu ne treba da ograničavamo svojim znanjem, pa je zbog toga njena učionica dobila ime “Učionica bez zidova”.
U njenom radu dominira aktivizam. Pokreće učenike na sprovođenje projekata i aktivnosti koje podstiču kreativno i kritičko mišljenje, koje pozivaju na inicijativu i postizanje visokih rezultata, ne samo u vidu ocena, koje su stvaralačke, zahtevaju razvoj veština i prihvatanje odgovornosti. Uči decu da misle kao preduzetnici. Njeni učenici važe za samostalne, pripremljene za realne životne situacije i sa izuzetno razvijenom empatijom.
Kao sedmogodišnje dete želela je da postane “izmišljator”. To je i postigla. Osmišljava nove programe, školsko gradivo pretače u poznate dečje igre, ali i stvara nove. Retko održi istu nastavnu jedinicu na isti način. Prati senzibilitet svoje grupe i shodno tome, oblikuje svoje časove i aktivnosti.
Bavi se darovitom decom i zalaže se za pružanje podrške nastavnicima za prepoznavanje, identifikaciju i rad sa ovom grupom dece. Autor je Nacionalnog pilot projekta “Osnaživanje nastavnika i stručnih saradnika za rad sa darovitom decom”. Koordinator je za osnovno obrazovanje “EPOK tima Srbije” ( test potencijalne kreativnosti).
Vodi podmladak planinarskog kluba. Penje sa decom planinske vrhove i uči ih da žive i misle kao ekološki osvešćeni planinari. Na njenu inicijativu, u pet škola je osnovana planinarska sekcija. Smatra da je planina odličan učitelj životnih vrednosti.
Njeni radovi su objavljivani u zbornicima međunarodnog značaja, u bazi “Kreativne škole”, u Zborniku “Digitalni čas”. Realizator je seminara, a učesnik je i izlagač radova na međunarodnim konferencijama. Dobitnik je nagrade na konkursu “Saznali na seminaru primenili u praksi”.
Svoje aktivnosti objavljuje na stranici dnevnikljiljeuciteljice.com
U radu sa decom primenjuje holistički pristup kroz lutkarsko-dramske igre, interaktivne priče, robotiku. Kroz lutkarsko-dramske igre gradi repertoar strategija dizajniranih da izazovu nove ideje i pokrenu kreativnost kod učenika. Zato svaki njen čas liči na jedan čin veoma poučne i razdragane pozorišne predstave. Kada kročite u njenu učionicu pomislite da ste zalutali u dečije pozorište u kojem su đaci glavni akteri. U svakom ćošetu je poneka krpana lutka, a u klupama sede đaci koji jedva čekaju da počne čas. U poslednjoj klupi se nalazi đački papagaj Papi, mezimac o kome svi zajedno brinu. Uvođenjem IKT-a kod učenika budi svest da je važno kako dolaze do određenih rezultata. Primenjujući IKT vodi učenike kroz matematiku na jedan originalan i nesvakidašnji način, što dovodi do odličnih rezultata na takmičenjima.
Marija osluškuje decu, njihove potrebe, uči od starijih kolega, dogovara se sa roditeljima. Učitelj na prvom mestu treba da bude dobar čovek, a o Mariji kao dobrom čoveku govore njene kolege, đački roditelji i njeni đaci. Ona smatra da je najvažniji nastavni materijal nastavnik, jer oni stvaraju nevidljivu mrežu koja formira i održava grupu sačinjenu od ljubavi, poštovanja i drugarstva.
Autorka je bloga „Od lutke do znanja“ i akreditovanog seminara namenjenog učiteljima i vaspitačima. Autorka je udžbenika Svet oko nas 2 i Prirode i društva 3. Jedan je od autora i član žirija „Smotra lutka u školi-SLUŠ“ u organizaciji Društva učitelja Beograd.
Aktivan je učesnik na međunarodnim projektima. Nedavno je dobila zvanje pedagoškog savetnika koje je motiviše da bude još bolja u svom radu.
Marina je nastavnica fizike dvadeset prvog veka. Prati razvoj tehnologije i svoju nastavu prilagođava potrebama novog tehnološkog društva praveći korelaciju fizike sa informatikom i ostalim predmetima. Kreirala je sekciju STEM robotike u svojoj Gimnaziji, kako bi učenici imali prilike da vide praktičnu primenu programskih jezika u nauci.
U svoju školu, uvela je tzv. hibridnu nastavu, tako što učenici imaju pristup Mudl kursevima preko kojih rade domaće zadatke, mere u virtualnim laboratorijama, prave radionice ali i diskutuju. Sistematizaciju gradiva radi pomoću mapa uma, koje su učenicima izuzetno pomogle da steknu trajnije znanje, koristeći obe hemisfere mozga. Za domaće zadatke njeni đaci mere gravitaciono ubrzanje, centrifugalnu silu, magnetno polje i mnoge druge fizičke veličine, pomoću svog mobilnog telefona.
Aktivno primenjuje IKT u nastavi. Edukuje učenike o fizičkim procesima delova mobilnog telefona, gde praktično koriste senzore mobilnih uređaja u eksperimentima, pretvarajući telefone, tablete i ajpede u „Laboratorije u džepu“. Ambasador je za Srbiju za mobilnu aplikaciju merenja fizičkih veličina Phyphox. Autor je sajta za nastavu fizike, čije resurse godinama koriste nastavnici i učenici. Administrator je školskog sajta i Mudl platforme cele škole.
Autor je sajta za nastavu fizike, čije resurse godinama koriste nastavnici i učenici.
Autor i realizator je seminara za stručno usavršavanje nastavnika „Vršnjačko učenje i konceptualna nastava prirodnih nauka“.
Više godina nastupala je kao predavač na British Council konferencijama „nove tehnologije u obrazovanju“, 2015. i 2016.
Izabrana je za nacionalnog pobednika ODS takmičenja u scenariju časa 2015.
Nagrađena je i kao Microsoft ugledni nastavnik 2015. godine.
Učiteljica Vesela radi već sedam godina u maloj seoskoj školi nadomak Novog Sada u salašarskom mestu Čenej.
Za nju kažu da je uvek nasmejana, požrtvovana, kreativna i veliki motivator. Smatra da škola treba da bude okruženje u kojem učenici razvijaju veštine koje će im biti potrebne u budućnosti. Učenike podstiče na razmišljanje i zaključivanje putem kvizova, asocijacija i edukativnih filmova u kojima glavnu ulogu imaju upravo učenici.
Roditelje smatra važnim saradnicima i zajedno sa njima realizuje mnoge aktivnosti. Idejni je autor projekta Zdrava užina usmeren na zdravu ishranu učenika u školi. Projekat se kasnije razvio u preduzetničku aktivnost Organska bašta. Aktivnosti u bašti omogućile su učenicima da kroz ambijentalnu nastavu, bez bojaznosti od neuspeha, usvajaju gradivo, ispoljavaju kreativnost i prepoznaju sopstvene prednosti i mogućnosti.
Putem vannastavnih aktivnosti njeni učenici učestvuju na lutkarskim smotrama, kulturnim manifestacijama i sportskim trkama gde osvajaju prestižne nagrade i pehare.
Sa učenicima je snimila preko deset edukativnih TV emisija.
Recezent je udžbenika o preduzetništvu. Intenzivno sarađuje sa učiteljima iz škola u okruženju, ali i sa profesorima i studentima Pedagoškog univerziteta u Cirihu koje svake godine ugosti u svojoj učionici.
Zalaže se za očuvanje životne sredine i jedan je od koordinatora tima GunduEKOlići koji tokom godine prikuplja PET ambalažu, staru hartiju, čepove, limenke i učestvuje u svim ekološkim radionicama u okruženju.
Dobitnik je vrednih nagrada od strane PS za zaštitu životne sredine i PS za obrazovanje, nevladine organizacije Jasen i Instituta za javno zdravlje Vojvodine.
Rekreativno se bavi triatlonom i 2019.godine postala je vicešampion Srbije u dugom triatlonu, olimpijskom i sprint triatlonu.
Svih 37 godina staža on je primer zalaganja, požrtvovanja, kreativnosti i dobrote. Divan kolega, rado viđen gost škola širom Srbije i Balkana kao pesnik detinjstva, najpoželjniji saradnik svima koji imaju dobre i napredne ideje.
Piše dramske tekstove, a onda režira, glumi zajedno sa đacima i kolegama. Večito neumoran , nasmejani stvaralac, omiljeni saradnik, humanista, čuvar nar. govora, pesnik na dijalektu juga Srbije, sakupljač nar. blaga zajedno sa decom. „UČITELJ NIKADA NE MOŽE DA OSTARI“, kaže.
Druželjubiv, motivisan, predan radu. Uživa snažnu podršku kreativnih kolega, učenika i roditelja. Odličan timski saradnik. Časovi mu sadržajni i veoma zanimljivi sa puno rekvizita (iz njegove čuvene čarobne torbe). Podstiče nadarene učenike. Nastavu osavremenjuje novim tehnologijama (film, intrenet…) Opevao gramatiku da bi olakšao deci.
Pokrenuo školski list Vukovac.
Deset godina gradi učenike Čitaliće. I – animira kolege!
Problemska nastava je česta u njegovoj praksi i vrlo je vešt u kreiranju projekata. Na primer „Nasmešite se kad kažete dete – U čast Dobrice Erića. Nemerljiv je uticaj ovog nastavnika na sredinu u kojoj radi. Autor brojnih projekata.
Uz školu, voli glumu, novinarstvo, muziku, igru, poeziju. Zastupljen u brojnim antologijama poezije. I sam antologičar. Nagrađivan. Mnoge pesme su komponovane i osvajale nagrade. Dobio i OKTOBARSKU NAGRADU SO DOLJEVAC.
Voditelj i kreator svih manifestacija na ovom prostoru. Organizator brojnih književnih večeri u saradnji s bibliotekom. Osnivač je Kulturno prosvetnog društva TROREČJE.
Idejni inicijator manifestacije: Susreti prosvetnih radnika književnih stvaralaca za decu (od 1994.) i Kočićevih dana u Kočanu.
Bavi se automatikom i robotikom. Ove naučne discipline je uveo u rad sa decom osnovnoškolskog uzrasta jer se pomoću robotike najbolje pravi korelacija sa ostalim predmetima.
Razvio je program primene robotike u cilju motivacije učenja svih predmeta, jer učenik uviđa praktičnu primenu znanja iz ostalih predeta i koristi pri tome informacionu tehnologiju. Kroz robotiku đaci stiču neophodno samopouzdanje i stiču veštine primenjive u svakodnevnom životu. Tu spadaju urednost, sistematičnost, saradnja kao i veštinu algoritamskog načina razmišljanja koja je važna za svaki posao.
Smatra da su mogućnosti dece velike. Znanje je uspavano i uloga nastavnika je da ga probudi. Deca najbolje uče u osnovnoškolskom uzrastu i znanja koja tu steknu stvoriće temelj i otvaraće im puteve u životu.
Izlazi u susret učenicima da realizuju svoje ideje, svoje robote i automate. Njegovi učenici osvajaju nagrade na državnim, evropskim i svetskim takmičenjima. Posvećen je poslu i svakodnevno posvećuje vreme u cilju pronalaženja načina da unapredi nastavu. Smatra da je znanje jezika ključno za uspeh i tečno govori engleski, italijanski i francuski jezik. Predaje u bilingvalnom odeljenju tehniku i tehnilogiju i informatiku. Uživa u svom radu i ne štedi se, a kao rezultat su zadovoljni učenici koji se raduju svakom sledećem času.
Koristi projektnu, problemsku nastavu kao i istraživački rad. Smatra da je pokretanje viših stepena razumevanja gradiva kod učenika ključno u cilju ostvarivanja motivacije učenika i postizanja vrhunskih rezultata. Osvajač je brojnih nagrada konkursa diigitalne agende kao i specijalne nagrade za inovativnost. Autor je i realizator priručnika i seminara iz oblasti robotike i interfejs tehnologije.
Aleksa Popadić
Aleksandar Mijalković
Aleksandra Sekulić
Biljana Veselinović
Borko Petrović
Branislava Živanović
Dijana Malidža
Dragana Milićević
Goran Jovišić
Gordana Janevska
Gordana Josimov
Gordana Petrović
Gradimirka Nikolić
Ivana Kovačević
Ivana Krulj
Ivona Ranđelović
Jelena Babić
Lidija Videnović
Marijana Kolarić
Marinko Petković
Milica Andonović
Mirjana Rašić Mitić
Mladen Šljivović
Nada Stojičević
Natalija Diković
Saša Porubski
Slađana Radojlović
Slađana Trajković
Slavica Gomilanović
Slavoljub Mitić
Tanja Vrečko
Tatjana Marković Topalović
Tatjana Romanov
Velimir Radlovački
Vera Isailović
Vladimir Majstorović
Zoran Ilić
Zorica Ivanović
Zvonimirka Jovičić
Lucija Tasic
Verica Lukic
Snezana Radivojisa
Dragica Pavlović Babić je, kao istraživač, zaposlena na Institutu za psihologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu, a kao predavač na Odeljenju za psihologiju gde drži nastavu na dodiplomskim i master kursevima iz psihologije obrazovanja, na akademskom master programu Obrazovne politike Univerziteta u Beogradu, i na Matematičkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Konsultant je Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije i član ekspertskih grupa koje angažuje Ministarstvo za razvijanje pojedinih aspekata u oblasti sistema obrazovanja.
Olga Nikolić završila je novinarstvo na Fakultetu političkih nauka. Radila je u dnevnom listu Borba, NON-u, omladinskim novinama, dnevnim listovima Naša Borba i Glas. Poslednjih 13 godina radi u Prosvetnom pregledu kao novinar-urednik, danas kao glodur, glavni i odgovorni urednik. Više od tri decenije prati procese u obrazovanju na svim nivoima, i ogranizator je, moderator i učesnik mnogih okruglih stolova na temu obrazovanja. Pedagoški pokret Srbije dodelio joj je godišnju nagradu za vrhunska ostvarenja „Vasa Pelagić“ 2005. godine.
Olivera Todorović – rukovodilac Centra za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovanju, Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja u Beogradu. Završila je Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Beogradu, master matematike. Autor je i koautor udžbenika iz matematike, koautori realizator brojnih akreditovanih programa. Autor romana “Mjau Nadežda” i koautor scenarija dečje serije “Recept za igru”, RTS 2 (2009-2010.)
Bio je polaznik prvih programa Istraživačke stanice Petnica, učesnik istraživačkih akcija i stipendista SANU i Republičkog fonda za talente. U oktobru 1986. dobio je Oktobarsku nagradu Grada Beograda za najbolji srednjoškolski istraživački rad. Diplomirao je teorijsku fiziku na Fizičkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Prvih desetak godina je radio u Petnici, a kasnije je, do dolaska na funkciju ministra prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, u aprilu 2014, radio u Zavodu za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja. Danas je zaposlen na fakultetu FEFA i predaje nauku o podacima.
Od 1982. bio je direktor Naučnog centra Petnica u Srbiji, čiji je jedan od osnivača. Naučni centar Petnica je nevladina, neprofitna i nezavisna obrazovna institucija osnovana da pomogne i podrži mlade ljude koji pokazuju izuzetan interes za nauku izvan školskih programa.Prioritetni cilj obrazovnih aktivnosti u Petnici nije proširivanje faktografskog znanja, već unapređivanje racionalnog i logičkog mišljenja, sposobnosti uočavanja i rešavanja problema, planiranja, zaključivanja, pronalaženja kvalitetnih izvora informacija, procesa zaključivanja itd.